THE 11th INTERNATIONAL CONGRESS ON NON-MOTOR DYSFUNCTIONS IN PARKINSON'S DISEASE AND RELATED DISORDERS, NMDPD 2016, is a multidisciplinary educational forum that offers unparalleled access to the latest discoveries and developments in the etiology and therapy of non-motor features in Parkinson’s and other neurodegenerative diseases. NMDPD 2016 will be the center for deliberation on cognitive decline and psychiatric manifestations of brain diseases defined by movement disorders, as well as their other non-motor manifestations. In addition,  this Parkinson’s congress provides major networking opportunities with leading neurologists, neuroscientists and related specialists from around the world.
Join us in Ljubljana, the picturesque Capital of Slovenia, on October 6-9, 2016 for an exciting scientific program and the opportunity to contribute, connect with colleagues and build new collaborations.

Objavljen je novi broj Gyrusa.

Tema broja je psiho-neuro-endokrino-imunologija.

Osjećaji, nagoni, stres, odupiranje stresu i popratne neuroendokrine promjene utječu na imunost i otpornost prema bolesti, ali i obratno. Što je to stres? Je li stres nešto dobro ili loše? Stres utječe na sve organe i tkiva, izaziva vrlo intrigantne odgovore i reakcije, no prvi sustav koji je zahvaćen i promijenjen stresom je živčani.

U novom Gyrusu saznajte još i koja je uloga habenula u depresiju, kako se odabiru kandidati za kirurško liječenje epilepsije, koja je uloga melatonina u imunosnom sustavu i još mnogo zanimljivih tema. Donosimo Vam i intervju s doc.Marijanom Braš, a izvješća s konferencija i tečajeva u proteklom razdoblju.

PDF verzija (link): http://gyrus.hiim.hr/index.php/vol-iii-broj-2-psycho-neuro-endocrino-immunology

Besplatna elektronička pretplata (link): https://docs.google.com/forms/d/1VIWNtHck5wqh0UWhCCpALNm-dGnoBU-fkuFbi7VFcwA/viewform

Uživajmo čitajući,
urednički kolegij

Tema broja: Neuroznanost i umjetnost

Link: http://gyrus.hiim.hr/index.php/vol-iii-broj-1-neuroznanost-i-umjetnost

S velikim Vas ponosnom obavještavamo da je izašao novi broj Gyrusa. U ovom broju donosimo Vam nekoliko tekstova o povezanosti glazbe, slike i pokreta s neuroznanosti. Koji se procesi odvijaju u samom umjetniku prilikom stvaranja? Može li se umjetnost naučiti?

U Gyrusu se bavimo zrcalnim neuronima, amigdalama i strahom, objašnjavamo što je to budna kraniotomija, ali i povezanost vježbanja i simpatičke aktivnosti. 

Gyrus je besplatan i uvijek će biti! Gyrus u potpunosti pišu i uređuju studenti!

Akademkinja Vida Demarin: Mozak i kreativnost; predavanje

MSU, prostor za povremene izložbe, četvrtak, 19. 2. 2015. u 18 sati

Što je umjetnost i kako nastaje? Kakve su veze između naših vizualnih dojmova, inspiracije, osjećaja i samog čina likovnog ili glazbenog stvaralaštva? Što misle i osjećaju posjetitelji izložbi, slušatelji koncerata? Koja je uloga mozga u svemu tome? Na znanstveno-popularan način o toj će temi govoriti jedna od najistaknutijih znanstvenica tog područja, specijalistica neuropsihijatrije, akademkinja Vida Demarin.

Mozak je najvažniji organ u ljudskom tijelu i do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionira taj centar svih naših životnih procesa. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja znanstvenog istraživanja uopće i u ovom se trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance. 

Akademkinja Vida Demarin svoj je stručni i znanstveni rad posvetila upravo istraživanjima funkcija mozga, a ovom prigodom govoriti će o procesima koji se događaju u mozgu tijekom stvaranja i recepcije umjetničkog djela. Fantastična metoda funkcionalnog neuroimaginga daje nam mogućnost uvida u aktivnost mozga za vrijeme gledanja određenog likovnog djela ili slušanja glazbe te nam pomaže u boljem razumijevanju funkcije mozga u aktivnostima povezanim s kreativnim stvaralaštvom.

U stvaralaštvu Petera Koglera izdvaja se nekoliko motiva koji su postali njegovim zaštitnim znakom. Jedan od najpoznatijih je i motiv isprepletenih cijevi koje čine mrežaste strukture što se šire i osvajaju arhitektonske prostore. U Muzeju suvremene umjetnosti upravo je Koglerova instalacija s motivom cijevi na tapetama zasigurno najomiljeniji eksponat izložbe! Međutim, postoji i cijeli niz Koglerovih motiva povezanih s ljudskom anatomijom, kao što su mozak, lice, skelet ili rendgenska slike koje Kogler razvija u kompjutorskim animacijama, slikama, crtežima i objektima od osamdesetih godina prošlog stoljeća pod utjecajem formalističke filozofije američkog minimalizma. 

ULAZ SLOBODAN

Filip Đerke,

Studentska sekcija za neuroznanost